Marijina uloga u planu Božjeg spasenja
Autor: Sv. Ljudevit Marija Grignion Montfortski
Odlomak iz djela - Marijina tajna ili Sveto ropstvo ljubavi -. Tekst je objavljen dozvolom izdavača (Misionari montfortanci i Apostolatski centar "Sav Tvoj", Zagreb, 1999.). Prijevod i prvo izdanje: Sestre sv. Križa, Đakovo, 1968.
1. Plan spasenja se ostvaruje po milosti
Dušo, živa sliko Božja, otkupljena Predragocjenom Krvlju Isusa Krista, Gospodin tvoj želi da u ovom životu postaneš sveta kao On, a u drugom slavna kao On! Posve je sigurno da je tvoj poziv postići svetost Božju. Tome moraju smjerati sve tvoje misli, sve tvoje riječi, svi tvoji čini, sve tvoje pokore i sva tvoja nastojanja u životu; inače se protiviš Bogu jer ne činiš ono za što te je stvorio i radi čega te uzdržava.
Oh, divnoga li djela! Prah se pretvara u svjetlo, blato u čistoću, grijeh u u svetost, stvor u Stvoritelja i čovjek u Boga! Oh, divnoga li djela! - ponavljam, ali to je djelo tako teško u samome sebi i nemoguće samoj naravi. Jedini ga Bog može proizvesti svojom milošću, i to milošću obilnom, izvanrednom. Stvaranje čitavog svemira nije tako veliko remek-djelo kao to.
Dušo, što ćeš raditi? Koja ćeš sredstva odabrati da se uspneš kamo te Bog zove? Svima su poznata sredstva spasenja i svetosti: zabilježena su u Evanđelju, rastumačili su ih učitelji duhovnoga života, vršili su ih sveci i nužna su svima koji se žele spasiti i postići savršenost. Ta su sredstva: poniznost srca, neprestana molitva, svestrano mrtvenje, predanje Božjoj Providnosti i suglasnost s voljom Božjom.
Bezuvjetno je potrebna milost Božja da se svim tim sredstvima spasenja i posvećenja možemo poslužiti, a ta se milost daje svima u većoj ili manjoj mjeri. U to nitko ne sumnja. Kažem: u većoj ili manjoj mjeri, jer Bog, premda je neizmjerno dobar, ne podjeljuje svoje milosti svima u istoj mjeri, ali ipak svakome daje dostatno milosti. Duša, vjerna velikoj milosti, čini veliko djelo, a s malom milosti, malo djelo. Vrijednost i veličina milosti koju Bog daje, a duša slijedi, čini vrijednost i veličinu naših djela. Ta su načela neoboriva.
2. Da bi pronašli milost treba pronaći Mariju
Sve se dakle svodi na to: kako pronaći lako sredstvo da od Boga postignemo potrebnu milost da postanemo sveti, a ja te upravo o tom želim poučiti. I kažem, da nađemo milost Možju, treba naći Mariju.
Zašto nam je Marija potrebna?
Jedina je Marija našla milost kod Boga, i to za sebe, i za svakog čovjeka napose. Patrijarsi i proroci, svi sveci Staroga Zavjeta nisu mogli naći tu milost.
Ona je Majka Milosti
Marija je dala bivovanje i život Tvorcu svih milosti i - zbog toga - nazvana je Majkom milosti, Mater gratiae.
Ona je puna milosti
Bog Otac, od kojega dolazi svaki savršeni dar i svaka milost kao iz svoga bivstvenog izvora, dajući joj svoga Sina, dao joj je sve svoje milosti; tako da joj je, kako kaže sv. Bernard, u njemu i s njim dao volju Božju.
Marija blagajnica svih Isusovih milosti
Bog ju je odabrao za blagajnicu, upraviteljicu i djeliteljicu svih milosti; tako da sve njegove milosti i svi njegovi darovi prolaze kroz njezine ruke. I po toj primljenoj povlastici, kako kaže , sv. Bernardin, ona dijeli milosti Vječnoga Oca, kreposti Isusa Krista i darove Duha Svetoga kome hoće, kako hoće, kada hoće i koliko hoće.
Kao što je u naravnom redu potrebno da svako dijete ima oca i majku, tako je i u redu milosti. Svako pravo dijete svete Crkve treba imati Boga za Oca, a Mariju za majku. Ako se tko hvali da ima Boga za Oca, a prema Mariji ne osjeća ni malo nježnosti pravoga djeteta, lažac je i ima đavla za oca.
Marija je Majka udova Tijela Isusa Krista
Budući da je Marija oblikovala Glavu predodabranih, spada na nju također da oblikuje i udove te Glave, naime prave kršćane, jer ni jedna majka ne oblikuje glavu bez udova, niti udove bez glave. Dakle, tko god želi biti udo Isusa Krista, koji je punina milosti i istine, taj mora biti oblikovan u Mariji pomoću milosti Isusa Krista, koja u njoj prebiva u punini, da je opet u obilju može dati pravim udovima Isusa Krista i pravoj svojoj djeci.
Marija je suradnica Duha Svetoga
Budući da je Duh Sveti uzeo Mariju sebi za zaručnicu, te u njoj, po njoj i od nje proizveo Isusa Krista, svoje remek-djelo, Utjelovljenu Riječ, to On nastavlja, u Njoj i po Njoj, jer je nije nikada ostavio, da na tajanstven, ali stvaran način, proizvodi predodabrane.
Marija čini da duše rastu u Bogu
Marija je primila od Boga posebnu povlasticu nad dušama da ih hrani i čini da rastu u Bogu. Sv. Augustin nadovezuje na ovo, da su svi predodabranici na ovom svijetu zatvoreni u krilu Marijinu i da ne dolaze na svjetlo dok ih ova dobra Majka ne porodi za život vječni. Stoga, kao što dijete prima od majke svu hranu, koju mu ona pruža prema njegovoj potrebi, tako i predodabranici primaju svu svoju duhovnu hranu i svu svoju snagu od Marije.
Marija je prisutna u životu pravih kršćana
Bog Otac rekao je Mariji: In Jacob inhabita! Kćeri moja, prebivaj u Jakovu, to jest u mojim predodabranicima, kojima je Jakov slika. Bog Sin rekao je Mariji: In Israel haereditare! Draga moja Majko, neka bude tvoja baština u Izraelu, to jest u predodabranicima. napokon, Bog Duh Sveti rekao je Mariji: In electis meis mitte radices! Vjerna moja zaručnice, pruži korijenje svoje u mojim izabranicima. Stoga, tko god je izabran i predodređen Sveta Djevica stanuje kod njega, to jest u njegovoj duši, i on je pušta da tu pruža korijenje duboke poniznosti, goruće ljubavi i svih kreposti ...
Marija je "živi model" Božji i svetaca
Sveti je Augustin nazvao Mariju, a to ona uistinu i jest, živim Božjim modelom - forma Dei, jer je samo u njoj Bog postao čovjekom i bio tu oblikovan posve naravno, a da mu pritom nije nedostajao ni jedan potez Božanstva, i da isto tako samo u njoj može čovjek milošću Isusa Krista na naravan način biti oblikovan u Bogu, koliko je za to ljudska narav sposobna. Kipar može na dva načina napraviti kip ili reljef da bude po naravi: prvo, služeći se svojom vještinom, svojom snagom, svojim znanjem i prikladnošću svojih sredstava da iz tvrde i neoblikovane materije napravi taj kip ili reljef; drugo, bacajući je u kalup. Prvi je način dug i težak, i podložan je mnogim opasnostima.
Često je dosta samo jedan loš udarac dlijetom ili čekićem da upropasti sav posao. Drugi je način brz, lagan i ugodan; gotovo bez napora i težine, ako je kalup savršen i predstavlja onu stvar u naravnom obliku, te ako je materija kojom se kipar služi podatljiva i nimalo se ne opire njegovoj ruci.
Marija je veliki Božji model, koji je sazdao Duh Sveti da u njemu posredstvom hipostatskog sjedinjenja sasvim prirodno oblikuje Bogo-Čovjeka i da po milosti u njemu oblikuje Božjeg čovjeka. Tome modelu ne manjka ni jedan potez božanstva; tko god je unutra ubačen i tko se prepusti djelovanju poprima sve crte Isusa Krista, pravoga Boga, i to na blag i ljudskoj slaboći prilagođen način, bez mnogo muke i posla; na siguran način, tj. bez straha od prijevare, jer sotona nikada nije imao, niti će ikada imati pristupa u Mariju, svetu i bezgrešnu i bez i najmanje sjenke ljage grijeha.
Ah, draga dušo, kolika je razlika između jedne duše koja je oblikovana u Isusu Kristu na običan način, kako čine oni koji se poput kipara uzdaju u vlastitu sposobnost i oslanjanju na vlastitu vještinu, i jedne duše vrlo poučljive, od svega otcijepljene, potpuno rastavljene, koja se, bez trunka pouzdanja u samu sebe, baca u presvetu Mariju i potpuno se prepušta djelovanju Duha Svetoga! Koliko mrlja, koliko nedostataka, koliko tame, koliko samoobmana, koliko čisto naravnog i ljudskog uma kod prve, a koliko je druga čista, božanska i slična Isusu Kristu!
Marija je raj i svijet Božji
Nema, niti će ikada biti i kojeg stvora u kojem bi Bog bio veći, izuzevši sama sebe i u samom sebi, nego što je u božanskoj Mariji, neizuzevši tu ni blaženike, ni kerubine, pa ni najviše serafe, ni u samome Nebu! Marija je Božji raj i njegov neizrecivo lijepi svijet, u koji je Božji Sin ušao da čini čudesa, da ga čuva i da u njemu uživa.
On je stvorio jedan svijet za čovjeka - putnika, to je ovaj u kojemu mi stanujemo; stvorio je jedan svijet za čovjeka-blaženika, to je Nebo, ali on je stvorio i jedan drugi svijet za se i nadjenuo mu ime Marija: svijet nepoznat skoro svim smrtnicima na zemlji i neshvatljiv također svim anđelima i blaženicima, koji se nalaze u nebu, i koji gledajući zadivljeno Boga tako visoko i tako daleko od svih njih, tako odijeljena i tako sakrivena u svome svijetu, u božanskoj Mariji, danju i noću kliču: Svet, Svet, Svet!
Blažena i tisuću puta blažena je ona duša na ovome svijetu kojoj Duh Sveti otkrije Marijinu tajnu da je upozna; i kojoj otvori taj zatvoreni vrt da u nj uđe, taj zapečaćeni zdenac da iz njega crpe i pije u velikim gutljajima životvorne vode milosti! Ta će duša u tom ljubaznom stvorenju naći Boga samoga, bez stvorenja; ali Boga koji je u isto vrijeme i neizmjerno svet i uzvišen, i koji se neizmjerno spušta i prilagođuje njezinoj slaboći. Budući da je Bog posvuda, možemo ga naći posvuda, pa čak i u paklu; ali nema ni jednog mjesta gdje ga duša može naći bliže sebi i više prilagođenijeg svojoj slaboći nego u Mariji, jer je radi toga u nju i sišao. Posvuda izvan Marije, On je Kruh jakih i Kruh anđela; ali u Mariji, On je Kruh djece.
Marija olakšava sjedinjenje s Bogom
Ne smijemo dakle misliti, kako to čine neki lažno prosvijetljeni, da nam je Marija - budući da je samo stvorenje - zapreka za sjedinjenje sa Stvoriteljem. Nije više Marija koja živi, nego sam Isus Krist, Bog sam koji živi u Mariji. Njezino preobraženje u Boga nadilazi ono sv. Pavla i drugih svetaca daleko više nego što nebo nadvisuje zemlju. Marija je stvorena samo za Boga. Stoga, daleko od toga da bi zadržala za se koju dušu.
Ona je baca u Boga i sjedinjuje ju s njim to savršenije što se ta duša sjedinjuje s njom. Marija je čudesna Božja jeka koja odgovara samo "Bog" kad se zazove Marija, koja slavi samo Boga kad je sa sv. Elizabetom zovemo blaženom. Da su ti lažno prosvijetljeni, koje je đavao tako strašno previo čak u molitvi, znali naći Mariju, a po Mariji Isusa, po Isusu Boga Oca, ne bi tako strašno bili pali. Kad smo jednom našli Mariju, i po Mariji Isusa, a po Isusu Boga Oca, našli smo svako dobro, kažu svete duše: Inventa, etc. Tko kaže sve, ne uzima ništa: svaku milost i svako prijateljstvo kod Boga; svu sigurnost protiv Božjih neprijatelja; svu istinu protiv laži, svu lakoću i svu pobjedu protiv teškoća spasenja; svu slatkoću i svu radost u teškoćama života.
Marija daje milost da možemo strpljivo i veselo nositi križeve
Ne stoji, dakako, da je onaj tko je po pravoj pobožnosti našao Mariju izuzet od križeva i trpljenja; on je njima upravo obasut, jer Marija - budući da je Majka živih - daje svojoj djeci komade Drveta života, što je Isusov križ; ali dijeleći im teške križeve, daje im i milost da ih nose strpljivo, pa čak i radosno; tako da su križevi koje daje onima koji njoj pripadaju više poslastice ili zašećereni križevi negoli gorki križevi; ili, ako neko vrijeme i osjećaju gorčinu kaleža, koji je potrebno ispiti da se postane prijateljem Božjim, utjeha i radost što im ta dobra Majka šalje iza žalosti, ojačaju ih tako da mogu noditi još teže i gorče križeve.
Kršćani moraju imati jedan osobni odnos s Marijom
Dakle, poteškoća je znati uistinu naći božansku Mariju, da tako nađemo svaku milost u izobilju. Bog, budući da je apsolutni gospodar, može dati sam što redovito daje samo preko Marije. Ne možemo nijekati, a da ne upadnemo u nepromišljenost, da On to koji puta i čini; međutim, prema redu koji je utvrdila Vječna Mudrost, on se daje ljudima - u redu milosti - samo po Mariji, kako kaže sv. Toma. Da se uzdignemo do njega i s njime sjedinimo, treba se služiti istim sredstvom kojim se on poslužio da siđe k nama, da postane čovjekom i da nam dade svoje milosti, a to sredstvo jest prava pobožnost Svetoj Djevici.
Veritas, 10. prosinca 2010.
