Vatikan - Opće informacije
Koordinate: šir. 42° N; duž. 12° E
Trg Svetog Petra nalazi se 19 metara iznad morske razine, a najviši vrh
Vatikanskih vrtova nalazi se na visini od 77 metara.
Maksimalna dužina teritorija je 1045 metara, a širina 850 metara.
Položaj Vatikana
Država Vatikan zauzima područje koje se proteže od desne obale rijeke Tibar i uključuje malu uzvisinu, nekada poznatu kao brežuljak Vatikan, stari Ager Vaticanus, na kojem su bile izgrađene rimske vile u vrijeme republike. Tamo je Kaligula sagradio svoj cirkus, u kojem su, kao i u obližnjim vrtovima, bili žrtvovani kršćani. Sjeverno od cirkusa, nalazila se nekropola u kojoj je pokopan sveti Petar. Između 324. i 326. godine Konstantin je podigao iznad mjesta groba prvog pape impozantnu baziliku, koju je zamijenila sadašnja sagrađena u 16. i 17. stoljeću.
Cijelo područje države Vatikan je pod zaštitom Haške konvencije od 14. svibnja 1954. godine. Vatikan je priznat kao moralno, umjetničko i kulturno nasljeđe vrijedno štovanja i zaštićeno kao riznica koja pripada čovječanstvu. Od 1984. godine država Vatikan je upisana na Popis svjetske baštine.
Postoje neka manja područja izvan same Države, smještena unutar Italije, koja uživaju ekstrateritorijalna prava, kao što su Bazilika Santa Maria Maggiore, San Giovanni in Laterano i San Paolo fuori le Mura, s pridruženim zgradama; neke palače i rimske vile, u kojima je smještena papinska administracija; vile i palača Castel Gandolfo, koja je ljetna rezidencija Pape; područje u Cesanu (Santa Maria di Galeria), na oko 25 km izvan Rima.
Vatikan
Naziv Sveta Stolica odnosi se na vrhovni autoritet Crkve, i tako na Papu kao biskupa Rima i poglavara biskupa. Stoga on određuje centralnu vlast Katoličke Crkve. Kao takva, Sveta Stolica je institucija koja, prema međunarodnim zakonima i običajima, ima pravo potpisivati ugovore i slati i primati diplomatske predstavnike, kao svaka država.
Država Vatikan nastala je Lateranskim sporazumom između Svete Stolice i Kraljevine Italije, 11. veljače 1929. godine, ratificiranim 7. lipnja 1929. godine, kojim Italija priznaje pravo i neovisnost Vatikana. Vatikan je teritorijalno mala država, kojoj je svrha omogućiti Papi da slobodno vrši svoju zadaću vladanja univerzalnom Crkvom.
Država Vatikan i Sveta Stolica, obje pravni subjekti međunarodnog prava, sveopće priznati, ujedinjeni su u osobi Vrhovnog biskupa, kao vladara države, koji ima svu zakonodavnu, pravnu i izvršnu vlast. U vremenu Sede Vacante ove ovlasti pripadaju kardinalima. Vrhovni vladar vlada Državom preko Papinske Komisije za Državu Vatikan (zakonodavna vlast; sastoji se od kardinala, koje Papa imenuje na period od 5 godina) i upravitelja (Governatore of the State of Vatican City – izvršna vlast). Pravna regulativa tiskana je u posebnom dodatku Acta Apostolicae Sedis.
Sudsku vlast obavljaju, u ime Vrhovnog vladara, konstitutivna tijela prema pravnoj strukturi Države; Magistrat, Prvostepeni sud, Prizivni sud i Apelacijski sud.
Vrhovni vladar predstavlja, kroz Državno tajništvo, Državu Vatikan u odnosima sa drugim državama, kod zaključivanja sporazuma i diplomatskih odnosa.
Između 1870. i 1929. godine, kada država Vatikan nije postojala, Sveta Stolica je održavala diplomatske odnose s mnogim zemljama. Diplomatski izaslanici u Svetu Stolicu, šalju se još od kraja 15. stoljeća. Slanje stalnih predstavnika započelo je već u 16. stoljeću.
Sveta Stolica, osim aktivnog prava diplomatskog predstavništva (Apostolski nuncij je papinski predstavnik, koji ima stalnu zadaću predstavljanja Rimskog pape u državama i s crkvenom hijerarhijom), ima i pasivno pravo, što znači da prima predstavnike koje šalju države u ekstrateritorijalne i privremene misije, ili redovne i stalne misije.
I Država Vatikan i Sveta Stolica, kao suvereno tijelo Katoličke Crkve, zadobile su priznanje svog međunarodnog značenja. One su članovi međunarodnih organizacija i sudjeluju na međunarodnim sjednicama u skladu sa postignutim sporazumima.
Veritas, 6. listopada 2009. / 28. studenog 2010.
