Gay-brakovi su protiv ljudske naravi i povijesnog iskustva svih ljudskih bića

Vatikan, 15. siječnja 2013. (Radio Vatikan) - Mnoštveno je sudjelovanje u mimohodu u Francuskoj za obranu braka između muškarca i žene potaknulo promišljanja i u ostalom dijelu Europe. Mimohod za sve, pod tim se geslom odvijao, želio je uvjeriti predsjednika Hollanda da odustane od ozakonjenja gay-brakova s pravom posvajanje djece, odnosno od zakonskog nacrta 'brak za sve' o kojem će u Francuskom parlamentu započeti rasprava na kraju mjeseca.

Govoreći o pariškom mimohodu u razgovoru za našu radiopostaju pravnik Carlo Cardia, profesor Crkvenoga prava na rimskom sveučilištu Roma Tre, rekao je da je to prvi veliki prosvjed u nekoj zapadnoj zemlji koji je istaknuo društvenu podjelu glede nekog zakonskog nacrta. Manifestacija je pred svima očitovala podjelu mišljenja o vrlo vrućoj temi otkad je uvedena u neke pravne sustave. Mimohod je izraz volje da se ne želi popustiti u toj točki – rekao je profesor dodajući:

Valja istaknuti da u Parizu nije bila vjerska manifestacija, jer su sudjelovali laici, katolici, protestanti, Židovi i mnogi gradonačelnici koji su najavili svoje protivljenje ozakonjenju gay-brakova. To s jedne strane zaoštrava problem, s druge pak biva zanimljivije jer očituje društvenu podjelu glede istospolnih brakova – kazao je profesor Cardia.

Na primjedbu da su istospolni brakovi protiv naravnoga prava, rekao je da su i protiv povijesnoga iskustva svih ljudskih bića. Naravno pravo zahtijeva minimum intelektualnog normativnog napora, a ovdje se narušavaju glavna obilježja muškarca, žene i djeteta. Mislim da je ovo prvi put da si pravo prisvaja moć da može mijenjati ljudsku narav, a baš je potaknulo osobe različitih kulturalnih, vjerskih i političkih usmjerenja da se suprotstave diktaturi pozitivnoga prava – istaknuo je profesor Cardia.

A na primjedbu da je sve dopušteno ako se ne poštuje naravno pravo, rekao je da se u nekim pravnim sustavima pokušava sve dopustiti. Primjerice kad je riječ o eutanaziji umobolnika. Nema više ni osobne volje, nego odlučuje društvo je li takav život dostojan. Mi zakonom silujemo naravni ciklus, koji je prije prava i u koji se pravo ne bi smjelo miješati.

Problem je u tomu što se u ustanovu koja nema ništa zajedničkog s istospolnim parovima želi uvrstiti sasvim drukčije odnose – istaknuo je profesor te naveo konkretan primjer.

Glavna uporišna točka relativizma je tvrdnja: mi tražimo svoja prava, ne štetimo ničijim interesima, zašto nam niječete pravo koje ne krši ničije pravo? Baš se u istospolnom braku ne obistinjuje to, jer istospolni brak nužno podrazumijeva, iz logičkog razloga, posvajanje djece. U tom slučaju se pogađa pravo djece: djeca bivaju predmetom zadovoljenja nečijeg interesa – zaključio je profesor Cardia.