Katehist je onaj koji nadahnjuje i pobuđuje spomen na Boga

Vatikan, 29. rujna 2013. (Radio Vatikan) - Katehist je onaj koji nadahnjuje i pobuđuje u drugima „spomen na Boga“, bez kojega bi se ljudsko biće moglo isprazniti i postati slično bogatašu iz Evanđelja, nesposobno za bilo što osim da misli o sebi, a iz toga nije isključen ni kršćanin – glavna je misao propovijedi koju je papa Franjo održao danas na Misi u prigodi Dana katehistâ koji su stigli iz cijeloga svijeta povodom Godine vjere. Na Trgu svetoga Petra i u Ulici Pomirenja okupilo se više od 100.000 ljudi.

Odmah je na početku propovijedi papa Franjo dotaknuo temu o kojoj govori već danima. Što se događa ako kršćanin – poput bogataša iz Evanđelja u današnjoj liturgiji – uživa samo u svojemu blagostanju zanemarujući brojne Lazare koji ga mole pomoć? Malo prije tog Papina pitanja, na Trgu je svetoga Petra odjeknulo upozorenje proroka Amosa: „Jao bezbrižnima na Sionu“ koji jedu, piju, deru se, zabavljaju, a ne mare za probleme drugih. To su ljudi – rekao je Papa – koji stoje na rubu ponora onečovječenja.

Ako stvari, novac, mondenost, postanu središte života, hvataju nas, posjeduju, a mi gubimo svoj ljudski identitet – istaknuo je Sveti Otac te napomenuo – Dobro pogledajte: bogataš iz Evanđelja nema ime, jednostavno je 'bogataš'. Njegovo su lice stvari, ono što posjeduje, nema drugoga lica. Ta bića bez osobnosti, koja su dopustila da im stvari koje posjeduju ukradu čovječnost, imaju zajednički nedostatak: izgubili su spomen na Boga – primijetio je papa Franjo.

Ako nedostaje spomen na Boga, sve postaje plitko, sve ide prema određenom 'ja', prema mojem blagostanju. Život, svijet, druge osobe, sve gubi vrijednost, nemaju više nikakve važnosti, sve se svodi na samo jednu dimenziju – na posjedovanje. Ako izgubimo spomen na Boga, i mi sami gubimo vrijednost, i mi se ispraznimo, gubimo svoje lice poput bogataša iz Evanđelja! – istaknuo je Papa. Tko ide za ispraznošću, on sâm postaje isprazan, kaže drugi veliki prorok, Jeremija (Jr 2,5). Stvoreni smo na sliku i priliku Božju, a ne na sliku i priliku stvari, idolâ!

U toj se oprečnosti ističe lik katehista, a to je onaj ili ona – kako je rekao Sveti Otac – koji čuva i njeguje spomen na Boga, dopuštajući da ga on vodi, i pobuđujući ga kod drugih. Njegov je uzor Marija koja, nakon anđelova navještaja ne misli na čast, na ugled, nego odlazi pomoći rođakinji Elizabeti, te uzdižući svoj „Veliča“ spominje se Božjega djelovanja u svojemu životu.

Katehist je kršćanin koji taj spomen stavlja u službu navještaja; i to ne kako bi pokazao sebe, ne zato da se o njemu govori, nego kako bi govorio o Bogu, o Njegovoj ljubavi, o Njegovoj vjernosti. Govoriti i prenositi sve ono što je Bog objavio, odnosno nauk u njegovoj cjelini, bez oduzimanja i dodavanja – napomenuo je Sveti Otac te upitao – I sâm katekizam, što je ako ne spomen na Boga, spomen Njegova djelovanja u povijesti, činjenice da se u Kristu učinio bliskim nama, nazočnim u Riječi, u sakramentima, u Njegovoj Crkvi, u Njegovoj ljubavi?

Tako je katehist kojega je opisao papa Franjo u velikoj suprotnosti s bogatašem iz Evanđelja, i njegovom okrutnom ravnodušnošću prema siromahu Lazaru. Katehist je čovjek spomena na Boga ako ima stalni, živi odnos s Njim i s bližnjim; ako je čovjek vjere, koji se uistinu pouzdaje u Boga, i u Njega polaže svoju sigurnost; ako je čovjek milosrđa, ljubavi, koji u svima vidi brata; ako je čovjek od 'hypomoné', strpljenja, ustrajnosti, koji se zna suočiti s teškoćama, kušnjama, neuspjesima, i to mirno i s nadom u Gospodinu; ako je čovjek blag, sposoban za razumijevanje i milosrđe – istaknuo je Sveti Otac.

Prije završnoga blagoslova, nadbiskup Rino Fisichella, predsjednik Papinskoga vijeća za novu evangelizaciju, predstavio je Papi katehiste koji su došli u Rim sa svih strana svijeta – od Vijetnama i Haitija, do Sirije i Nigerije – a koji su, kako je rekao nadbiskup, konkretni znak da je kršćanstvo živo i da se i dalje naviješta.

Prije molitve Anđeoskoga pozdravljenja, kojim je završilo misno slavlje, papa je Franjo uputio nekoliko posebnih pozdrava, među kojima je bio i onaj upućen – kako je rekao – mojem bratu, Youhanni X., grčko-pravoslavnom patrijarhu Antiohije i čitavog Istoka. Njegova nas nazočnost poziva da ponovno molimo za mir u Siriji i na cijelom Bliskom istoku – rekao je Papa.