Objavljen motu proprio o izboru pape

Vatikan, 25. veljače 2013. (Radio Vatikan) - Danas je objavljeno apostolsko pismo u obliku motu proprio o nekim izmjenama propisa o izboru Pape. U dokumentu, papa Benedikt XVI. mijenja neke prethodne odredbe da jamči bolje obavljanje izbora Rimskog prvosvećenika, i posebice vjerodostojnije tumačenje i provedbu nekih propisa.

Ni jedan se kardinal izbornik – tvrdi Sveti Otac – ni s kojeg razloga ne može isključiti iz pasivnoga i aktivnoga izbora, poštujući odredbe članaka 40 i 75 konstitucije Universi Dominici Gregis.

Osim toga, određeno je da se od trenutka zakonski upražnjene Apostolske stolice, čeka odsutne petnaest cijelih dana prije početka konklave. Papa Kardinalskom zboru ostavlja mogućnost da konklavu počne prije ako utvrdi prisutnost svih kardinala izbornika, također i mogućnost odgode za nekoliko dana početka izbora ako postoje teški razlozi, ali ne više od dvadeset dana od početka sedisvakancije, tada su svi kardinali izbornici dužni započeti biranje.

U dokumentu su objašnjeni propisi o tajnosti konklave. Cjelokupni teritorij Grada Vatikana kao i redovita aktivnost Ureda koji imaju sjedište u Vatikanu imaju se urediti tako da se u tom razdoblju jamči tajnost i slobodno odvijanje svih radnji povezanih s izborom Prvosvećenika. Posebno se ima paziti, također i uslugom sobnih prelata klerika, da se nitko kardinalima izbornicima ne približava tijekom vožnje od prebivališta 'Kuće Svete Marte' do Vatikanske Apostolske palače.

Sve osobe, koje bi iz bilo kojeg razloga i u bilo koje vrijeme od bilo koga saznale nešto što se izravno ili neizravno odnosi na izbor i , posebice, što se odnosi na obavljeno prebrojavanje glasova pri biranju, dužne su čuvati tajnu s bilo kojom osobom izvan kolegija kardinal izbornika, u tu svrhu, prije početka biranja, moraju položiti prisegu prema točno određenim načinima pri svijesti da odavanje tajne uključuje izravno izopćenje pridržano Svetoj Stolici.

Ukinut je način biranja aklamacijom ili nadahnućem ili nagodbom, od sada će se Rimski prvosvećenik birati jedino glasanjem. Papa određuje da je za valjan izbor Rimskoga prvosvećenika potrebna dvotrećinska većina glasova, prisutnih i izbornika glasača.

Ako se glasanjima o kojima se govori u člancima 72, 73 i 74 konstitucije Universi Dominici gregis ne izabere Papa, onda se jedan dan ima posvetiti molitvi, promišljanju i dijalogu; na sljedećim glasanjima mogu se birati dva imena koja su u prethodnom prebrojavanju dobila najveći broj glasova, i u ovim glasanjima je na snazi odredba da je za valjanost izbora nužna dvotrećinska većina prisutnih kardinala izbornika glasača. U ovom slučaju nemaju pravo birati kardinali za koje se glasa.

Kanonski obavljen izbor, posljednji kardinal đakon poziva u izbornu dvoranu tajnika Zbora kardinala, ravnatelja Papinskih liturgijskih slavlja i dva obrednika, potom se kardinal dekan, ili najstariji kardinal, u ime cijelog Zbora izbornika izabranom obraća riječima: Prihvaćaš li kanonski izbor za Vrhovnog svećenika? Ako izabrani prihvaća, pita ga: Koje ime želiš uzeti? Tada učitelj za Papinska liturgijska slavlja kao bilježnik s dvojicom obrednika svjedoka sastavlja zapis o prihvaćanju novoga Vrhovnoga svećenika i o odabranom imenu.