Opća audijencija - 30. siječnja 2013. god.

Vatikan, 30. siječnja 2013. (Radio Vatikan) - Nastavljajući niz kateheza o vjeri, u Godini vjere, na današnjoj je općoj audijenciji u dvorani Pavao VI. Sveti Otac rekao da u Vjerovanju priznajemo svemoć Boga Oca.

Govoreći o krizi očinstva u današnjem svijetu, Papa je rekao da je teško uprizoriti Boga Oca jer ne postoje prikladni uporišni uzori. Za onoga tko je imao stroga i nepopustljiva oca, ravnodušnog ili neosjećajnog, ako ne i posvema odsutnog, nije lako ozbiljno razmišljati o Bogu Ocu i s povjerenjem mu se prepustiti – primijetio je Benedikt XVI. dodajući:

Ali biblijska nam objava pomaže premostiti te teškoće jer govori o Bogu koji nam očituje što znači biti „otac“, posebice se u Evanđelju objavljuje lice Boga Oca, njegova neizmjerna ljubav da vlastitoga Sina daje za spas čovječanstva. Pozivanje dakle na očinski lik pomaže nam shvatiti nešto od ljubavi Božje, premda je ona neizmjerno veća, vjernija, potpunija od ljubavi bilo kojega oca – ustvrdio je Sveti Otac citirajući ulomke iz Novoga zavjeta:

Ima li koji među vama – veli Isus da bi učenicima pokazao lice Očevo – da bi svome sinu, ako bi ga zamolio kruha, pružio kamen, ili, ako bi ga zamolio ribu, pružio mu zmiju? Ako vi, premda ste zli, možete davati svojoj djeci dobre darove, koliko će više Otac vaš nebeski dati dobra onima koji ga mole? (Mt 7,9-11: usp. Lk 11,11-13). Bog nam je otac jer nas je blagoslovio i odabrao prije stvaranja svijeta (usp Ef 1,3-6), doista nas učinio sinovima u Isusu (usp. 1 Iv 3,1). A kao Otac, Bog svojom ljubavlju prati naš život, dajući nam svoju Riječ, svoju pouku, svoju milost i svojega Duha – ustvrdio je Papa te podsjetio na Isusov govor o Ocu.

On hrani nebeske ptice koje ne trebaju sijati ni žeti, polja resi predivnim bojama, odjećom ljepšom od Salomonove ( usp. Mt 6,26-32; lk 12,24-28); a mi – dodaje Isus – vrijedimo puno više od cvijeća i nebeskih ptica! A ako je On tako dobar da njegovo sunce izlazi nad zlima i dobrima, i da kiša pada pravednima i nepravednima (usp. Mt 5,45), možemo uvijek kada skrenemo s pravoga puta bez straha i punim povjerenjem ufati se u Očinsko praštanje. Bog je dobri otac i uvijek prihvaća izgubljenoga i skrušenog sina (usp. Lk 15,11), besplatno daje svima koji ga mole (usp. Mt 18,19; Mk 11,24; Iv 16,23), i daje kruh s neba i živu vodu od koje se vječno živi (usp. Iv 6,32.51.58) – podsjetio je Sveti Otac.

Govoreći o starozavjetnom shvaćanju dobrote Božje, Papa je citirao 27. psalam: „Ako me otac i mati ostave, Jahve će me primiti“. Bog je otac koji ne ostavlja svoju djecu, On podupire, pomaže, prihvaća, prašta, njegova vjernost neizmjerno nadilazi ljudsku, otvora se vječnoj dimenziji. „Jer je vječna ljubav njegova“, ljubav Boga Oca ne prestaje, ne umara se s nama, dariva do krajnosti, sve do žrtvovanja vlastitoga Sina. Vjera nam daje tu sigurnost, a ona je čvrsta stijena za izgradnju našega života. Stoga se možemo sučeljavati sa svim teškoćama i opasnostima, s iskustvom tame i krize i s bolešću, ufajući se da Bog ne ostavlja nikoga i da je uvijek blizak da nas spasi i podari nam život – istaknuo je Papa citirajući 136. psalam.

Govoreći o dobroti lica Božjega, Papa je rekao da se ona posvema očituje u Isusu. Upoznajući Isusa upoznajemo i Oca nebeskog, gledajući Njega možemo vidjeti Oca, jer je On u Ocu a Otac je u njemu (usp. Iv 14,9.11.) On je slika nevidljivoga Boga – veli sveti Pavao i Poslanici Kološanima, „prvorođenac svakog stvorenja ... prvorođenac od mrtvih, u kojem imamo otkupljenje, oproštenje grijeha“ i pomirenje svega, „budući da je krvlju svojega križa očistio sve što je na zemlji ili na nebu“ (usp. Kol 1,13-20) – kazao je Papa.

Govoreći o vjeri u Boga Oca, rekao je da ona zahtijeva vjeru u Sina, po djelovanju Duha Svetoga, priznajući da se u spasonosnom križu u cijelosti objavljuje Božja ljubav. Bog nam je Otac jer je poradi nas dao svojega Sina, Bog nam je otac praštajući naš grijehe i donoseći nam radost uskrsnuća. Dajući nam Duha po kojemu smo njegova djeca, Bog nam je Otac i omogućuje nam da ga zazivamo Oče. Stoga Isus, učeći nas moliti, veli da se Bogu obraćamo riječima 'Oče naš' – istaknuo je Benedikt XVI.

Božje je očinstvo dakle beskonačna ljubav, nježnost koja se naginje nad nas, bijedne i potrebne svega, kao što jasno zbori 103. psalam: „Kako se otac smiluje dječici, tako se Jahve smiluje onima koji ga se boje. Jer dobro zna kako smo sazdani, spominje se da smo prašina.“ Upravo naša malenost, naša slaba narav, naša lomljivost prizivaju milosrđe Božje da očituje svoju očinsku veličinu i nježnost, da nam pritekne u pomoć, da nas spasi praštajući naše grijehe – istaknuo je Papa dodajući da je Bog odgovorio na naš vapaj šaljući svojega Sina, koji je otkupio naše grijehe, umro i uskrsnuo poradi nas, i otvorio nam put prema Bogu. U vazmenom se otajstvu u svom sjaju objavljuje lice Očevo. U slavi se križa u potpunosti očituje veličina Boga kao Svemogućeg Oca – istaknuo je Sveti Otac.

Gledajući Kristov križ, možemo li zamisliti svemoć Božju – zapitao je Papa. Željeli bismo da se Božja svemoć uklopi u naše mentalne sheme, da Svemogući riješi probleme, otkloni sve teškoće, da pobijedi sve neprijateljske moći, da promijene tijek događaja i da otkloni bol. Pred zlom i patnjom mnogima je teško vjerovati u Božju svemoć, stoga neki traže utočiste u idolima, obraćaju se navodnoj magičnoj svemoći i njezinim zavodljivim obećanjima. Ali vjera u Božju svemoć upućuje drukčijim putovima: „Jer misli vaše nisu moje misli, i puti moji nisu vaši puti“ (usp. Iz 55,8), a drukčija je i njegova svemoć, ne očituje se kao proizvoljna ili automatska sila, nego kao slobodna očinska ljubav – ustvrdio je Papa dodajući:

Bog Otac želi da postanemo njegova djeca te da kao sinovi živimo u Sinu, u zajedništvu i potpunom prijateljstvu s Njim. Božja se svemoć očituje dakle u ljubavi, milosrđu, praštanju, neumornom pozivu na obraćenje srca, u strpljenu, blagosti i ljubavi. Knjiga mudrosti veli o Bogu: A ti si milostiv svemu, jer možeš sve i kroz prste gledaš na grijehe ljudima, očekujući njihovo pokajanje. Ti ljubiš sva postojeća bića ... Ali ti štediš, jer sve je tvoje, Gospodaru, ljubitelju života“. Jedino tko je zaista moćan može podnijeti zlo i pokazati samilost, može sasvim pokazati snagu ljubavi. Svemoćna ljubav Božja nema granica, „Bog nije poštedio vlastitog Sina, nego ga predao za nas“ – rekao je Sveti Otac citirajući Poslanicu Rimljanima.

Svemoć Božje ljubavi nije svemoć ovoga svijeta, nego svemoć posvemašnjeg dara, a Isus, Sin Božji, objavljuje svijetu svemoć Boga Oca dajući život za grješnike. Istinska je, autentična i savršena božanska moć, na zlo odgovoriti dobrom, na vrijeđanja praštanjem, na mržnju ljubavlju. Tako je pobijeđeno zlo, jer ga oprala ljubav Božja, smrt je zauvijek pobijeđena jer je pretvorena u dar života. Bog je uskrisio Sina, uništio žalac smrti, a nas oslobodio grijeha da možemo uživati u zbilji djece Božje – zaključio je Benedikt XVI.