Opća audijencija srijedom - 16. siječnja 2013. god.

Vatikan, 16. siječnja 2013. (Radio Vatikan) - Na današnjoj je općoj audijenciji u dvorani Pavao VI. u Vatikanu Sveti Otac govori o objavi lica Božjega. Drugi vatikanski sabor u dogmatskoj konstituciji o Objavi tvrdi da nam je dubina istine o Bogu zasjala u Kristu, koji je ujedno i posrednik i punina sve objave – podsjetio je Papa.

Stari nam zavjet pripovijeda – nastavio je Papa – kako Bog, nakon stvaranja, unatoč istočnom grijehu, unatoč drskosti čovjeka da zauzme Stvoriteljevo mjesto, iznova nudi mogućnost svojega prijateljstva, naročito preko saveza s Abrahamom i hoda maloga naroda, Izraela, koji odabire ne prema mjerilima zemaljske moći, nego jednostavno iz ljubavi. Taj Božji odabir ostaje tajna i očituje kako djeluje Bog; poziva neke da budu most na putu prema njemu – objasnio je Papa dodajući:

U povijesti izraelskog naroda možemo otkriti razdoblja dugog puta na kojem se Bog objavljuje, djelima i riječima ulazi u povijest. Za svoju objavu služi se posrednicima, poput Mojsija, proroka i sudaca; oni narodu objavljuju Božju volju, podsjećajući na vjernost savezu i podupirući budno iščekivanje potpunog i konačnog ispunjenja Božjih obećanja – ustvrdio je Benedikt XVI.

Upravo smo o ispunjenju tih obećanja promišljali slaveći Kristovo rođenje: vrhunac i puninu Božanske objave. Bog u Isusu iz Nazareta na nezamisliv način pohađa narod svoj, čovječanstvo: šalje svojega utjelovljenog Jedinorođenca. Isus nam ne priopćava nešto o Bogu, ne govori jednostavno o Ocu, nego nam objavljuje Božje lice. U proslovu Ivanova evanđelja piše: Boga nitko nikada nije vidio: Jedinorođenac – Bog, koji je u krilu Očevu, on ga je objavio – kazao je Benedikt XVI. nastavljajući govor o „objavi lica Božjega“ prema evanđelju sv. Ivana.

Budući da se približavala Muka, želeći ohrabriti svoje učenike i učvrstiti njihovu vjeru, Isus im govori o svojem Ocu. Tada mu je apostol Filip rekao: „Gospodine, pokaži nam Oca, i dosta nam je.“ Isusov nas odgovor uvodi u srž kristološke vjere Crkve. Isus mu odgovara: „Tko je vidio mene, vidio je i Oca.“ U tom je odgovoru sažeta novina Novoga zavjeta, objavljena u betlehemskoj špilji: Boga se može vidjeti, očitovao je svoje lice, vidljivo je u Isusu Kristu – istaknuo je Benedikt XVI.

U cijelom se Starom zavjetu govori o traženju lica Božjega, iako je židovska religija posvema branila likovno predstavljanje Boga, jer se Boga ne može opisati – ustvrdio je Papa pitajući se o značenju toga izraza za pobožnog Izraelca. Pitanje je važno jer s jedne strane tvrdi se da Bog ne može biti predstavljen, s druge pak da Bog ima lice, da se može s njim stupiti u odnos. Bog je zaista povrh svega, ali nam se obraća, sluša nas, gleda, govori nam, s nama sklapa savez i ljubi nas. Povijest spasenja je povijest postupne Božje objave čovjeku, objavljuje mu svoje lice – ustvrdio je Sveti Otac.

Govoreći o Božjem odnosu sa židovskim narodom, opisanom u Starom zavjetu, Papa je istaknuo istodobnu nevidljivost lica Božjega i stvarnost dijaloga s Bogom, viđenje je dakle ograničeno, Boga se jedino može slijediti. S utjelovljenjem Božjim dolazi do potpunog obrata. Traženje lica Božjega doživljava nezamisliv preokret, to se lice može vidjeti, ono je Isus, utjelovljeni Sin Božji. U Njemu se dovršava put objavljivanja Božjeg, započet s pozivom Abrahamu; On je punina Božje objave jer je Sin Božji, On je ujedno posrednik i punina sve objave, kako veli dogmatska konstitucija o Božjoj objavi II. vatikanskog sabora – istaknuo je Benedikt XVI.

U Isusu posredništvo između Boga i ljudi zadobiva svoju puninu. U Starom je zavjetu niz likova obavljao posredničku ulogu, osobito Mojsije, osloboditelj, vođa i posrednik saveza. Isus, pravi Bog i pravi čovjek, nije neki posrednik između Boga i ljudi, nego je jedini posrednik novoga i vječnog saveza, a to veli i sveti Pavao u poslanici Timoteju: „jedan je Bog, jedan je posrednik između Boga i ljudi: čovjek Krist Isus.“ U njemu vidimo i srećemo Oca, u Njemu Boga možemo zvati Abba-Oče, u Njemu nam je darovano spasenje – kazao je Papa dodajući:

Ako želimo vidjeti Božje lice, koje daje smisao, čvrstoću i vedrinu našem životu, onda moramo slijediti Krista, cijeli život zasnivati na susretu s Njim, na ljubavi prema Njemu i bližnjemu u kojemu možemo prepoznati Isusovo lice. U slušanju njegove riječi i naročito u Euharistiji upoznajemo lice Isusovo. Glede toga znakovito je to što veli Lukino evanđelje o dvojici učenika na putu u Emaus koji su prepoznali Isusa po lomljenju kruha. Euharistija je dakle velika škola u kojoj učimo gledati lice Božje, s njim stupamo u odnos i istodobno učimo pogled svoj upravljati prema svršetku povijesti, kad će nas On zasititi svjetlom svoga lica – zaključio je Benedikt XI., te uputio apel za Molitveni tjedan za jedinstvo kršćana.

Preksutra, u petak 18. siječnja, započinje molitveni tjedan za jedinstvo kršćana, koji ove godine ima za temu: „Što Gospodin traži od nas“, nadahnutu na ulomku iz proroka Miheja. Pozivam sve da mole, ustrajno od Gospodina tražeći veliki dar jedinstva između svih Gospodinovih učenika. Neka nas neiscrpiva snaga Duha Svetoga potiče na iskreno traženje jedinstva, da svi zajedno možemo ispovijedati da je Isus Spasitelj svijeta – poželio je Benedikt XVI.