Opća audijencija srijedom - 9. siječnja 2013. god.

Vatikan, 9. siječnja 2013. (Radio Vatikan) - Na današnjoj općoj audijenciji u dvorani Pavao VI. u Vatikanu Sveti je Otac nastavio govoriti o otajstvu utjelovljenja Božjega. U Isusu se Bog utjelovio, postao je čovjekom i tako nam je otvorio put prema Nebu, prema punom zajedništvu sa sobom – istaknuo je Benedikt XVI.

Rekavši da u vjerovanju ispovijedamo utjelovljenje Sina Božjega, Sveti je Otac zapitao što znači ta središnja riječ kršćanske vjere? Sveti Ignacije Antiohijski i naročito sveti Irenej promišljali su o izričaju iz Ivanova evanđelja „Riječ tijelom postade“.

Ovdje tijelo označava čovjeka, sa svim njegovim ograničenostima, a to nam govori da je Bog utjelovljen u Isusu iz Nazareta uzeo ljudsko stanje da ga oslobodi od svega što ga dijeli od Njega, da ga u njegovu jedinorođenom Sinu možemo zvati Oče, da doista budemo njegova djeca. Sveti Irenej tvrdi: Ovo je razlog zbog čega je Riječ postala čovjekom, Sin Božji i Sin čovječji: da čovjek, ulazeći u zajedništvo s Riječju i primajući božansko posinjenje, postane sin Božji – podsjetio je Benedikt XVI.

Govoreći o izvanjskoj proslavi Božića, rekao je da često zbog vanjskog blještavila zaboravimo veličinu događaja slavljenog u liturgiji, koji možemo jedino vjerom razumjeti: Riječ – Logos, koja je kod Boga, koja je Bog, koja je pratila ljude kroz povijest, biva tijelom i nastanjuje se među nama, postao je jedan od nas. Drugi vatikanski sabor u konstituciji Radost i nada veli: Sin Božji ...radio je ljudskim rukama, razmišljao ljudskim umom, odlučivao ljudskom voljom, ljubio je ljudskim srcem. Rođen od Marije Djevice, postao je uistinu jedan od nas, u svemu nama sličan osim u grijehu – rekao je Sveti Otac ističući:

Stoga je važno obnoviti čuđenje pred otajstvom, prepustiti se da nas ispuni veličina toga događaja: Bog je kao čovjek hodao našim putovima, ušao u ljudsku povijest da nam priopći svoj život. Nije to učinio kao što čini neki kralj, koji svojom moću podvrgava svijet, nego poniznošću jednoga djeteta – ustvrdio je Benedikt XVI.

Osvrnuvši se na razmjenu božićnih darova, Papa je citirao darovnu molitvu iz jutarnje mise na svetkovinu Božića: „Primi, Gospodine, naš dar u ovoj svjetlosnoj noći, i po ovoj tajanstvenoj razmjeni darova preobrazi nas u Kristu svome Sinu, koji je čovjeka uzdigao do tvoje slave“. Darivanje je dakle u središtu liturgije i podsjeća nas na izvorni dar Isusova rođenja: u onoj svetoj noći Bog se, postavši tijelom, želio darovati ljudima, sebe je darovao za nas – kazao je Papa dodajući:

Uzeo je, dakle, naše čovještvo da nam daruje svoje božanstvo. To je veliki dar. I u našem darivanju nije važna cijena dara, pa i tko dariva malo sebe uvijek dariva malo. Bog nam nije darovao nešto nego nam je u svome jedinorođenom Sinu darovao sebe. U utjelovljenju nalazimo uzor za svoje darivanje, da naše odnose naročito one najvažnije nadahnjuje besplatnost i ljubav – ustvrdio je Benedikt XVI. osvrćući se na stvarnost Božje ljubavi.

Utjelovljenje očituje nečuvenu stvarnost božanske ljubavi. Bog se ne zadovoljava riječima, On ulazi u našu povijest i prihvaća muku i teret ljudskoga života. On je živio kao što i mi živimo, u svemu nam bio sličan osim u grijehu. Isusov nas život treba potaknuti da promislimo o stvarnosti svoje vjere. Bog nam je pokazao kako bismo trebali živjeti.

A kako živjeti po volji Božjoj, što nam je činiti? Na taj upit nalazimo odgovor nalazimo u Katekizmu pape Pija X. „Da bismo živjeli po volji Božjoj moramo vjerovati u istine koje je On objavio i poštivati njegove zapovijedi s pomoću njegove milosti, koja se zadobiva po sakramentima i molitvi“. Vjera se ne odnosi samo na um i srce nego na cijeli naš život – istaknuo je Benedikt XVI.

Zaključujući audijenciju Sveti se Otac ponovno osvrnuo na Proslov Ivanova evanđelja u kojem se govori da je sve stvoreno po Božjoj Riječi. Evanđelist misli na stvaranje i tumači ga u svjetlu Kristovu. To je temeljno mjerilo za čitanje Svetoga pisma. Stari i Novi zavjet treba zajedno čitati, jer se u Novom zavjetu shvaća Stari – ustvrdio je Sveti OTac.

Božja je riječ, koja je uvijek bila kod Boga, postala čovjekom da čovjeka i sve stvoreno privede k sebi. Katekizam Katoličke crkve doista tvrdi da prvo stvaranje svoj smisao i vrhunac nalazi u novom stvaranju u Kristu. Crkveni oci u Isusu vide novoga Adama, savršenu sliku Božju. Utjelovljenjem Sina Božjega ostvaruje se novo stvaranje, koje daje odgovor na upit: Tko je čovjek?

Jedino se u Isusu posvema očituje plan Božji o ljudskom biću: On je savršeni čovjek po volji Božjoj – kazao je Papa ističući da to tvrdi i II. vatikanski sabor.

Otajstvo čovjeka postaje doista jasno u otajstvu utjelovljene Riječi. Krist, novi Adam, potpuno otkriva čovjeka njemu samome i objavljuje mu uzvišenost njegova poziva. U djetetu, Sinu Božjem, koje promatramo o Božiću, možemo prepoznati istinsko lice ljudskoga bića, a otvarajući se djelovanju njegove milosti i slijedeći njega svaki dan ostvarujemo Božji plan o sebi – zaključio je Benedikt XVI. poželjevši da nas Bog prosvjetljuje i sve više suobličuje sa slikom svojega utjelovljenog Sina.