Podrijetlo kardinala izbornika

Vatikan, 11. ožujka 2013. (Radio Vatikan) - Zemljopisni je prikaz konklava vrlo raznolik što se tiče zemalja iz kojih potječu kardinali. Raznolik je također i što se tiče brojeva i statističkih podataka. Europa će, primjerice, na konklavama biti kontinent s najviše predstavnika. Od 115 kardinala izbornika koji će ući u Sikstinsku kapelu, 60 ih dolazi iz europskih zemalja; potom slijedi američki kontinent s 33 kardinala, Afrika s njih 11, iz Azije ih je 10, te iz Oceanije jedan.

Država s najviše kardinala izbornika jest Italija, njih 28, potom slijede Sjedinjene Države s 11 kardinala, te Njemačka sa 6. Po pet kardinala izbornika imaju Brazil, Španjolska i Indija. Zbog odustajanja kardinala izbornika iz Indonezije i Velike Britanije, te zemlje neće imati svojega predstavnika, dok će, naprotiv, biti nazočne zemlje kojih na konklavama 2005. godine nije bilo, kao što je, primjerice, Hong Kong, Egipat ili Kenija. Prema statističkim podatcima, 40 je kardinala radilo ili još rade u Rimskoj kuriji i u drugim crkvenim uredima u Rimu, a 67 je kardinala izbornika Benedikt XVI. uvrstio u Kardinalski zbor.

Srednja dob onih koji će birati novoga papu jest oko 71 godine. Na konklavama će biti nazočan i jedan 80-godišnji kardinal, Walter Kasper, koji ima pravo na glasanje jer je 80 godina navršio 5. ožujka, odnosno nakon početka sedisvakancije. Ako bi izbor pape potrajao, isto će pravilo biti primijenjeno na talijanskoga kardinala Poletta i meksičkoga Sandovala Iñigueza, koji će 80 godina navršiti 18., odnosno 20. ožujka. Najmlađi pak među kardinalima izbornicima jesu indijski kardinal Thottunkal, koji još nije navršio 54 godine, te filipinski kardinal Luis Antonio Tagle, koji će u lipnju navršiti 56 godina.

Raznoliki su također podatci o pripadnosti kardinala izbornika redovničkim zajednicama, kojih je ukupno 19, a njima valja pridružiti i peruanskoga kardinala Juana Cipriana Thornea, člana Osobne prelature Opus Dei. Najbrojniji su salezijanci, koji imaju 4 kardinala, zatim slijede franjevci, te dva dominikanca. Samo će jedan isusovac ući u konklave, argentinski kardinal Bergoglio, iako statistički podatci Papinskoga sveučilišta Gregoriana pokazuju da je 57 kardinala, odnosno oko 49%, pohađalo obrazovne ustanove koje Družba Isusova vodi u Rimu. Među njima su i dva profesora na sveučilištu Gregoriana: američki kardinal Dolan, te njemački kardinal Kasper.

Na kraju valja podsjetiti i na podjelu Kardinalskoga zbora na redove: redu biskupâ pripada 6 kardinala, redu patrijarhâ 4, 153 redu prezbiterâ, te 44 redu đakonâ. Kardinalski zbor, uključujući i kardinale bez prava izbora, ima ukupno 207 kardinala.